Od 15-17. marta ove godine održana je izložba „Ekspo Rusija-Srbija 2017“. Na izložbi su učestvovala i preduzeća Sveruskog društva slepih, većinom iz altajskog regiona, sa svojim proizvodima. Izložbi je trebalo da bude prisutan i Aleksandar Neumivakin, predsednik Sveruskog društva slepih, ali zbog porodičnih razloga ovaj put nije došao. Uprkos tome, brojna delegacija Saveza slepih Srbije posetila je štand Sveruskog društva slepih i sa njihbovim predstavnicima se zadržala u kraćem prijateljskom razgovoru. Delegaciju Saveza slepih Srbije činili su: Milan Stošić, predsednik Saveza, Branka Brkić, sekretar, Petar Vranjković i mr Nenad Radenković, članovi Upravnog odbora Saveza, Dragiša Drobnjak, bivši sekretar, a sada, uprkos lošem zdravstvenom stanju, još uvek aktivista Saveza (svi sa pratiocima), Nikola Đorđević, predsednik Gradske organizacije slepih Beograda, Marijana Lazić, sekretar te organizacije, te Goran Pećanac i Zorica Nikić, radnici Stručne službe Saveza.
Na izložbi smo mogli da vidimo šta sve proizvode preduzeća Sveruskog društva slepih, od odevnih predmeta, preko električnih lampi, pa do suvenira najrazličitijih vrsta.
U kraćem razgovoru koji je tom prilikom obavljen, gospođa Tatjana Vladimirovna Lesnih nam je rekla da, kad je u pitanju program privrednih aktivnosti, u Rusiji četiri glavne organizacije imaju državnu podršku: invalidi, slepi, gluvi i invalidi avganistanskog rata. Po drugom programu, onome vezanom za rehabilitaciju, sredstva se dobijaju na osnovu svojevrsnih projekata u kojima se, pored ostalog, navodi koliko osoba sa invaliditetom učestvuje u procesu rehabilitacije i koliko je sredstava za to potrebno. Ovaj program odnosi se i na školu za obuku pasa-vodiča. U toj obuci ima nekoliko pripremnih faza, a psi vodiči dobijaju se besplatno. Preduzeća koja zapošljavaju slepe mogu zaposliti onoliko ljudi koliko im je potrebno, a obezbeđena je materijalno-finansijska podrška od države. I u Rusiji postoji invalidnina, nešto kao naša tuđa pomoć i nega, koja ne zavisi od drugih prihoda. Ministarstvo socijalne zaštite opredeljuje sredstva za pomagala, takođe po programu ili svojevrsnom projektu koji pišu u Sveruskom društvu slepih. U Rusiji ima oko 215 hiljada slepih, a u rukovodećem aparatu, bar tako nam je rekla gospođa Lesnih, ima oko 25 hiljada ljudi. To nas je malo začudilo, ali opet, s obzirom da imaju 156 preduzeća u vlasništvu Sveruskog društva slepih, možda to i nije tako neobično. U takvim preduzećima obavezno je da 50 posto zaposlenih budu osobe sa invaliditetom. Naravno, prednost imaju slepi, ali se zapošljavaju i drugi invalidi. Lokalne organizacije sarađuju sa lokalnom samoupravom i od nje dobijaju odgovarajuća sredstva. Državna davanja se u celini uplaćuju na račun Sveruskog društva slepih, koje onda, po utvrđenim kriterijumima, uplaćuje sredstva regionalnim organizacijama u celoj Rusiji. Ovo se odnosi i na svih 156 preduzeća u vlasništvu Društva. Zanimljivo je da nema posebnih carinskih i poreskih olakšica, pa čak ni sa zemljama evroazijske unije. Izuzetak su preduzeća sa Krima, zbog trenutne napete situacije sa Ukrajinom.
Gospođa Lesnih nas je obavestila da je imala razgovore i sa pomoćnikom Ministra za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Vladimirom Pešićem, koji joj je rekao da će sa Sveruskom društvom slepih svakako nastaviti saradnju, a da će ta saradnja ići preko Saveza slepih Srbije. Na rastanku, svi članovi delegacije Saveza slepih Srbije dobili su po neki suvenir za uspomenu.
Goran Pećanac
Mesec: mart 2017.
Saopštenje Svetskog saveza slepih povodom Međunarodnog dana žena
Toronto, Kanada, 8. mart: Danas obeležavamo Međunarodni dan žena, dan koji nas sve podstiče da se založimo za jačanje žena i devojaka širom sveta i da težimo ka svetu sa većom ravnopravnošću polova. Tema ovogodišnjeg Dana žena je: „Budite hrabri za promene“, tema koja nas podstiče da razmišljamo o promenama koje bismo želeli da vidimo u svetu u pogledu ravnopravnosti polova i inkluzije.
Međunarodna Agencija za prevenciju slepoće IAPB (International Agency for the Prevention of Blindness) procenjuje da su dve trećine od celokupne svetske populacije slepih žene i taj dodatni teret gubitka vida mnogo utiče na negativne stavove i diskriminaciju sa kojom se žene i devojke redovno suočavaju, zbog toga što su žene i zbog toga što imaju neki invaliditet.
Veća je verovatnoća da slepe žene i devojke budu marginalizovane i zapostavljene nego slepi i slabovidi muškarci i dečaci i veća je verovatnoća da one budu diskriminisane, nego videće žene i devojke. One u proseku imaju manje pristupa obrazovanju, mogućim uslugama zdravstvene zaštite, mogućnostima za zapošljavanje, a sa izolacijom se suočavaju više nego slepi i slabovidi muškarci. Ovo je istina čak i u okviru zajednice slepih. Na primer, većinu organizacija slepih i za slepe vode muškarci, a mnogo je manje žena direktora ili predsednika odbora.
Svi mi koji radimo na očuvanju prava slepih i slabovidih moramo takođe da obezbedimo da slepe i slabovide žene steknu potrebne veštine i da im se ponudi mogućnost da preuzmu veće uloge u okviru naših organizacija slepih, rekla je dr Peni Hartin, Izvršni direktor Svetskog saveza slepih. „U mom slučaju, kao Kanađanka bez vida, imala sam pristup obrazovanju i mogla sam sebi da priuštim mnoge mogućnosti, ali mnoge od istih tih mogućnosti nisu dostupne ženama u zemljama u razvoju,“ objasnila je ona.
Za ovogodišnji međunarodni Dan žena, Svetski savez slepih apeluje na sve nas da damo prednost pravima slepih i slabovidih žena i da radimo na menjanju negativnih stavova i diskriminacije sa kojom se slepe žene svakodnevno suočavaju. One moraju da imaju potpun pristup važnim uslugama, mogućnostima zapošljavanja, i vitalnim informacijama koje su im potrebne kako bi mogle ravnopravno da učestvuju u svim aspektima života isto kao i svi drugi.
Slepe i slabovide žene i devojke moraju da se osnaže kako bi u potpunosti ostvarile svoja prava, i kao žene i kao ljudska bića, dodala je dr Hartin.
Za više informacija o tome kako pomoći da se okonča diskriminacija slepih i slabovidih žena, posetite naš sajt.
s engleskog preveo:
Goran Pećanac